Biljni svijet


Mljetske šume najčešće tvori alepski bor te su među najljepšim i najočuvaniljim šumama tog tipa na Sredozemlju. Na Mljetu se mogu naći i brojne endemske biljke: dubrovačka zečina, jupiterova brada i drvenasta mlječika. Šuma, posebno bujna na području oko Velikog i Malog jezera, spušta se do samog mora s kojim čini savršen sklad. Makiju čini vazdazeleno, teško prohodno nisko raslinje. Osim šume i makije postoje i druga staništa kao što su priobalne pješčane dine, strme i visoke obalne stijene te bilje obalnih grebena.

Od ukupne površine Parka 90 % je obraslo šumom. Najveci dio šumskih površina pripada šumama alepskog bora (Pinus halepensis) donesenim na otok za vrijeme Grka. Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno. Kora je sivkasta. U mladosti je glatka, a kasnije crvenosmeđa, izbrazdana. Korijenov sustav je veoma razgranat i snažan. Pupovi su izduženo valjkasti, sa slobodnim, tamnim ljuskama, koje su bijelo obrubljene. Pupovi nisu smolasti. Iglice (četine) su plavičastozelene do svijetlozelene boje. Nalaze se po 2 (rijetko i 3) u čuperku. Duge su 6 do 10 cm, a debele oko 0.7 mm. Nježne su i obrazuju male kitice na vrhu izbojaka. Cvijetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su valjkasti, crvenosmeđe boje. Ženski cvjetovi se javljaju u osnovama ovogodišnjih izbojaka, na dugim drškama. Nalaze se svuda, posebno na toplijim prisojnim terenima, a najbujnije su na širem području oko Velikog i Malog jezera.

Drugu šumsku zajednicu čine šume hrasta crnike ili česvine (Orno-Quercetum ilicis). To je stablo široke i oble krošnje. Kora je debela tamno siva i ispucana. Listovi su kožasti, dugi do 7 cm, s kratkom peteljkom, tamno zelene boje. Plod je žir .Značajniji očuvani lokaliteti jesu Velika dolina, Valakija, Planjak i Knežepolje.

Iz primarnih fitocenoza, tj. iz navedenih šuma degradacijom su se razvili niži oblici vegetacije kao što su makije, garizi i kamenjare. Crniku u mljetskoj makiji najčešće prate zimzelene listače kao npr. planika (Arbutus unedo), zelenika (Phillyrea media), veliki vrijes (Erica arborea), trišlja (Pistacia lentiscus), mirta (Myrtus communis) i lemprika (Viburnum tinus), a katkad i rogač (Ceratonia siliqua), divlja maslina (Olea oleaster), lovor (Laurus nobilis) i dr.

Od četinjaca su u ovdašnjoj makiji zastupljene smrika ili šmrijek (Juniperus oxicedrus) i somina (Juniperus phoenicea). Planika je zimzeleni grm ili maleno drvo koje može narasti do 10m. Plodovi planike nazivaju se maginje, a njeni listovi podsjećaju na listove lovora. Zelenkastobijeli cvjetovi razvijaju se u bogatim i lijepim grozdastim cvatovima. Plodovi su narančastocrveni i okrugli. Na površini su neravni i posuti gusto smještenim bradavicama. Maginje imaju slatkast okus – sadrže oko 16 % šećera (pretežno fruktoze), organske kiseline (najviše jabučne), pektinske tvari, a u prezrelim plodovima ima i alkohola (0,5 %). Naše primorske maginje vrlo su bogate vitaminom C. Listovi planike mogu se upotrijebiti kao začin umjesto lovora.

Neke od ostalih važnijih biljnih vrsta na Mljetu su:
Broć (Rubia) - rod diketiledonih skrivenosjemenica iz istoimene familije (Rubiaceae). Obuhvaća 38 vrsta, od kojih je najpoznatija Rubia tinctorum (narodna imena: obični broć, broć). Naziv roda potiče od latinskog pridjeva ruber (crven), jer se korijen biljaka običnog broća koristi za dobijanje crvene boje za bojenje tekstila , najčešće vune . Broćevi su višegodišnje zeljaste ili polu-drvenaste penjačice ili puzavice, najčešće sa zimzelenim listovima. Cvjetovi su hermafroditni, sakupljeni u cimozne cvasti koje izrastaju iz lisnih pazuha. Plod broća je sočna bobica.

Bljušt (Tamus communis) - višegodišnja povijuša iz familije Dioscoreaceae. Biljka može narasti 2-4 metra.

Bušin (Cistus ladanifer) - maleni je grm s velikim bijelim cvjetovima koji nalikuju na čašicu. Biljka daje oleorezinu iz listova pod nazivom labdanum i eterično ulje koje se dobiva destilacijom listova i grančica. Ulje se koristi u aromaterapijskim tretmanima, ali je vrlo značajna i njegova uloga u parfemskoj industriji.

Crni jasen (Fraxinus ornus) - listovi su neparno perasto sastavljeni. Drvo je tvrdo i koristi se u izradi namještaja, brodova, glazbenih instrumenata, za ogrjev itd. Cvjetovi su dvospolni ili jednospolni i jednodomni, skupljeni u sastavljene paštitce. Ocvijeće je najčešće sastavljeno od 4 latice, kod nekih vrsta 2 ili ih nema. Plod je okriljeni oraščić - perutka. Oprašivanje je pomoću kukaca.

Kadulja (Salvia officinalis) - višegodišnja polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm jakog korijena. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Listovi su dugački, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubičaste boje. Raste divlje, ali se i uzgaja. Kadulja je ljekovita biljka, ali se koristi i kao začin.

Lemprika (Viburnum tinus L.) je grm visok do 3m, tamnozelenih listova. Cvate u nakupinama malih bijelih cvjetova. Plod je 3 - 4 mm dugačka, jednosjemena, usko jajasta, pri vrhu ušiljena, tamnoplava, metalno sjajna, slabo sočna koštunica; dozrijeva u jesen 1. godine. Sjemenke su ovalne, nepravilno izbrazdane, plavkaste.

Najvažnije biljne vrste unutar Parka:

  • Alepski bor - Pinus halepensis Mill.
  • Bljušt - Tamus communis L.
  • Broć - Rubia peregrina L.
  • Bušin - Cistus sp.
  • Ciklama - Cyclamen neapolitanum Ten. i C. repandum S.S.
  • Crnika, česvina - Quercus ilex L.
  • Crni jasen - Fraxinus ornus L.
  • Kadulja - Salvia officinalis L.
  • Kozja krv - Lonicera sp.
  • Endemi,rijetke i ugrožene biljne vrste:
  • Drvenasta mlječika - Euphorbia dendroides L.
  • Dubrovačka zečina - Centaurea ragusina L.
  • Jupiterova brada, ranjenik - Anthyllis barba jovis L.
  • Modro lasinje - Moltkea petraea Tratt.
  • Planika "gol čovjek" - Arbutus andrachne L.
  • Veliki pelin - Phlomis fruticosa L.
  • Žilj - Pancratium maritimum L.
  • Kozlac - Arum italicum Mill. i A. maculatum L.
  • Lemprika - Viburnum tinus L.
  • Lovor - Laurus nobilis L.
  • Maslina divljaka - Olea oleaster Fiori
  • Medunac – Quercus pubescenes Wild.
  • Orhideje - Orchis sp.; Ophrys sp.; Serapias sp.
  • Planika - Arbutus unedo L.
  • Somina - Juniperus phoenicea L.
  • Šmrijek - Juniperus oxycedrus L. i J. macrocarpa S.S.
  • Šparoga - Asparagus acutifolius L.
  • Tetivika - Smilax aspera L.
  • Veliki vrijes - Erica arborea L.
  • Zelenika - Phillyrea latifolia L.

Biljne vrste koje se pojavljuju samo izvan Parka:

  • Hlapinika - calycotome infesta Guss.
  • Oštrika, prnar - Quercus coccifera L.
  • Pinj - Pinus pinea L.
  • Uskolisna zelenika - Phillyrea angustifolia L. i P. media L.

TOP