Kulturna baština naselja Polače
Polače je naselje najstarijeg datuma jer datira još iz grčkog i ilirskog razdoblja. U naselju se danas može vidjeti mnoštvo građevina iz rimskog razdoblja. Oko 1830. godine Polače naseljavaju obitelji Dabelić i Nodilo te se ono u drugoj polovici XX. stoljeća naglo širi uz obalu. Naselje se smjestilo na zidinama kasnoantičke palače po kojoj je i dobilo ime, a u njemu živi oko 140 stanovnika.
Naselje i luka se nalaze u jednom od najvećih i najsigurnijih zaljeva naše obale, a pred njim su otočići Tajnik, Ovrata, Kobrava i Moračnik. Zbog izrazito sigurnog veza tu se preko zime znaju zakloniti teretni brodovi a tijekom ljeta je zaljev pun jahti i jedrenjaka.
Guvna su prvi lokalitet iznad sela, sagrađena za vršidbu žita.
Kaštijo je stara utvrda i vidikovac koji je štitio luku i vršio motrenja morskog ulaza u luku te bio u sustavu motrenja i obavješćivanja protiv gusara i ostalih mogućih opasnosti. Nalazi se desno od puta za Veliko jezero, na brdu iznad lokaliteta Guvna.
Arheološki spomenici
- Ostaci rimske vilae rusticae i ostaci termi.
- Antički rezidencijalni kompleks (palača) nastao krajem V. stoljeća; registriran RST-0057.
- Starokršćanska crkva iz 5.-6. st; registriran RST-0064.
- Nodilove košare – sakralna građevina iz 6. st.; registriran RST-0065.
- Zapadno od kasnoantičke palače dvije pravokutne zgrade s ostacima lezena; registriran RST-0066.
- Kasnoantički kaštel na uzvisini iznad luke Polače.
Hidroarheološki lokaliteti
- Područje otoka Ovrata – antički brodolom, nalazište amfora, registriran RST-0783.
- Područje otoka Glavat – antički lokalitet 1. st. pr. Kr. i 1. st. posl. Kr. – nalazište amfora, registriran RST-0785.
- Područje luke Polače – antički brodolom, nalazište amfora, keramike, oplate broda.
- Područje otoka Maslinovac – kasnoantički lokalitet, nalazište amfora.
- Područje otoka Glavat – antički lokalitet, pojedinačni nalazi.
- Područje rta Glavat – antički brodolom, 2.st. nalazište amfora.
- Područje rta Glavat – antički brodolom.
Kulturna baština otočića Sv. Marije
Zapračarica – najstariji put od samostana prema Velikom mostu i mlinici te otvorenom moru, a zovu ga i Austrijski put. Korišten, kako mu i samo ime kaže, u vrijeme Austrije a put kojim se prije današnje asfaltne šetnice Branimira Gušića prenosilo razne materijale od ogrijeva do kamena, klaka, itd. te namirnice i vodu uz korištenje barki.
Klačine je pitoma i šumom izrazito bogata uvala gdje i danas postoje ostaci “klačina” u kojima se proizvodio klak za gradnju i obnovu samostana i ostalih građevina.
Arheološki spomenici
Antički
- Ispod današnjeg samostana Sv. Marije postojala je antička građevina – evidentirano 1917. godine
Srednjovjekovni
- Crkva Sv. Marije – preventivno zaštićen – PZ ZDU UP/I-612-08793-07/202.
- Samostan Sv. Marije – preventivno zaštićen – PZ ZDU UP/I612-08793-07202.
- Ostaci srednjovjekovne obrambene arhitekture s obje strane otoka.
- Ostaci građevinskog sklopa s vidljivim dijelovima, fortifikacijske građevine i objekt u obliku crkve ili cisterne, na vrhu otoka.
- Dvije gotičke crkvice iz 15. st.
Kulturna baština okolice naselja Babine Kuće
Njivice – lijep i kultiviran poluotok na kome se nalaze kuće obitelji Stražičić sa divnom terasom i rivom. Tu je 1936. godine otvoren pansion «Jezero».
Malo jezero – u kopno najuvučeniji dio sustava jezera s Velikim jezerom je povezan plitkim i uskim kanalom kroz kojeg se izmjenjuje more pod utjecajem plime i oseke. U vrijeme izgradnje Malog mosta kanal je podgrađen i neznatno produbljen.
Mali most – tridesetih godina XX. stoljeća kamenje raspoređeno preko kanala za prijelaz ljudi, dok je stoka gazila kroz plićak, zamijenio je kameni Mali most. Prodaja i vaganje grožđa obavljalo se u šahti uz današnji mol gdje se ukrcavaju i iskrcavaju posjetitelji za otočić Sv. Marije.
Kulturna baština naselja Soline i okolice
Soline su zaselak na spoju otvorenog mora i ulaza u Solinski kanal, kroz koji se ulazi pored nekadašnjeg mlina i mosta u Veliko jezero, a osnovala ga je obitelj Sršen 1825. godine.
Danas u sedam obiteljskih kuća živi oko 30 stanovnika. Po predaji selo je dobilo ime po skupljanju soli u vrijeme benediktinaca, jer je ulaz u kanal izrazito plitak a padine blagog pada te pogodne za hlapljenje mora.
Od ceste između naselja Soline i Velikog mosta za svega par minuta stići ćete do špilje. Na ulazu je široka prostorija dio čijeg stropa je urušen. Iako nije velika, sadrži tipične špiljske ukrase, stalaktite i stalagmite. Iz ulazne prostorije vode uski kanali koji nisu do kraja istraženi pa prava veličina špilje još nije poznata.
Most na spoju Solinskog kanala i Velikog jezera (17. st.) srušen je 1958. godine zbog prolaza većih brodova u jezero, a na istom mjestu bila je i mlinica koju su sagradili benediktinci u XVI. stoljeću. Modernizirana verzija mosta izgrađena je u 2016. godini.
Arheološki spomenici
Antički
- Brdo Montokuc – ostaci antičke utvrde, registrirano 1953. godine
Srednjovjekovni
- Kameni križ s glagoljičnim natpisom iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka (14. st.)
- Brdo Veliki sladin gradac – ostaci prapovijesnog gradinskog naselja (koji je čuvao izvor vode u Fontani)
- Antičke i srednjovjekovne utvrde
Kulturna baština naselja Pomena
Pomena je naselje novijeg datuma, nastalo iz ribarske baze stanovnika sela Goveđari. Odlukom o osnivanju ribarske zadruge te kasnijom gradnjom hotela «Odisej» 1978. godine ovo naselje postaje glavno središte za prijem organiziranih posjetitelja NP «Mljet».
Jedini hotel na otoku Mljetu smješten je upravo u ovom mjestu na temeljima ribarske zadruge i centralno je mjesto za smještaj cca. 320 posjetitelja.
Arheološki lokaliteti
- Antička vilae rusticae
- Nalazi antičkih grobova
Hidroarheološki lokaliteti
- Otok Crna Seka – antički lokalitet, nalaz sidra
- Otok Šilj – antički lokalitet, nalaz amfora
- Otok Pomeštak – antički lokalitet, nalaz amfora
- Uvala Lastovska – antički lokalitet, nalaz amfora
Kulturna baština naselja Goveđari
Goveđari – Krajem XVIII stoljeća, točnije 8. IV 1793. Godine, kako kaže Ugovor o naseljavanju iznad polja Pomijenta, između mljetskih redovnika, samostanskih zastupnika s jedne strane i tri obitelji (Basto, Milić) sa druge strane, regulirani su odnosi među dvije strane kao i prava i obveze a prije svega dozvoljeno je naseljavanje, rad i davanja benediktincima. pa su se po tom Ugovoru uskoro pridružile još četiri obitelji (Hajdić, Stražičić, Matana i Sršen). Zahvaljujući svojoj originalnosti i dobroj očuvanosti selo Goveđari je Prostornim planom NP Mljet određeno kao etno selo.
Do sela se može doći pješke mnogobrojnim seoskim putevima sa svih strana te automobilom ili autobusom redovne linije Pomena – Sobra koja prevozi putnike na redovnu trajektnu i katamaransku liniju.
Najljepši pogledi na selo su sa glavne ceste Polače-Vrbovica od križanja Jarište sve do same Vrbovice te sa ceste Vrbovica – Goveđari.
Na kraju sela u borovoj šumi na pola puta prema naselju Babine kuće nalazi se crkvica Sv. Nikole sagrađena početkom 1927. godine s pripadajućim Župnim uredom na Velikoj Lozi na rubu Pomijente i Vrbovice. Župa Goveđari ustanovljena je 1897. godine i njene se granice poklapaju sa katastarskim granicama NP Mljet. Na putu prema crkvici Sv. Nikole mogu se vidjeti mnogobrojna guvna za vršidbu žita kao i košare za koze, magarce, svinje, te kokošarice za perad. Osnovna škola (prva četiri razreda pučke škole) nalazi se na putu kojim se ulazi u selo, kao i napuštena i nedovršena zgrada seoskog doma.
Velika loza: nalazi se na rubu polja ispod Goveđara i ima dvije kaptaže za vlastito sakupljanje vode.
Župni ured sagrađen 1927. godine uzima se kao datum osnivanja ovog lokaliteta na kojemu danas postoje ukupno dvije kuće.
Novo seosko groblje je sagrađeno 1954/5 a do tada korišteno groblje na otočiću Sv. Marije je napušteno ali sačuvano.
Pristanište: nalazi se na križanju prometnice koja dolazi sa Vrbovice i nadovezuje se na šetnicu Branimira Gušića koja ide od Solina oko Velikog jezera. Na Pristaništu se nalazi Uprava NP «Mljet».
Ova centralna lokacija u sebi objedinjava:
- uređenu kamenu obalu mora za kupanje, sunčanje, privez barki, ukrcaj-iskrcaj posjetitelja,
- uređene terase i autentičnu floru tipičnom za ovaj prostor,
- planinarsku stazu za Soline te poučnu stazu oko poluotoka Konštar sa pločicama koje imenuju razne vrste bilja uzduž staze,
- geološki lokalitet najstarijih geoloških slojeva otoka Mljeta te put za vidikovac Veliki sladin gradac,
- spomenik oslobođenju Mljeta u II svj. ratu,
- meteorološku stanicu na Konštaru sa vidikovcem
Arheološki spomenici
Antički
- na vrhu Malog sladin graca uz ruševine prapovijesne utvrde nađeni su rimski grobovi
- između vrha Glavice i Malog polja otkrivena je prapovijesna nekropola, evidentirana 1917. godine
- na položaju Mali sladin gradac, istočno od sela otkriveni su ostaci prapovijesne utvrde i naselja, evidentirano 1917. godine