Brijuni, 20. svibnja 2021. – U Nacionalnom parku Brijuni u četvrtak, 20. svibnja potpisan je Sporazum o suradnji upravitelja morskih zaštićenih područja. Ustanove koje upravljaju morskim zaštićenim i Natura 2000 područjima u Hrvatskoj time su se povezale u neformalnu Hrvatsku mrežu morskih zaštićenih područja-HRMZP (Croatian Marine Protected Areas Network-CroMPA). Kroz ovu inicijativu se prvenstveno žele bolje povezati djelatnici u sektoru zaštite prirode koji djeluju u sklopu ustanova različitih osnivača, odnosno države, županija te gradova i općina. Velik dio izazova u zaštiti bioraznolikosti je uvjetovan ljudskim djelovanjem, no i ovaj primjer poboljšanja suradnje među stručnjacima u sektoru budi nadu da je na ljudima i rješenje. Iako je svako područje različito, izazovi upravljanja su vrlo slični te će se putem ove ljudske mreže razmjenjivati praktična znanja i iskustva te lakše dogovarati projektna partnerstva.
Potpisnice sporazuma su sve hrvatske javne ustanove koje upravljaju dijelovima morskog ekosustava, odnosno 15 ustanova. Uz Javnu ustanovu Nacionalni park Brijuni, potpisnice Sporazuma su Javna ustanova Kamenjak, JU NP Kornati, JU NP Mljet, JU Natura Histrica, JU Natura Jadera, JU Park prirode Lastovsko otočje, JU PP Telašćica, JU PP Velebit, JU Priroda, JU Rezervat Lokrum, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Ličko-senjske županije, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije. Ciljevi Sporazuma su: povećanje učinkovitosti upravljanja, tematska umrežavanja, jačanje kapaciteta, prikupljanje i razmjene podataka, zajednički nastupi u rješavanju upravljačkih izazova, utjecanje na implementaciju i buduće razvijanje strateškog zakonodavnog okvira te politika zaštite prirode na nacionalnoj i međunarodnoj razini te zajedničko planiranje, priprema i provedba projekata.
Na području Mediterana postoji niz međunarodnih sporazuma te zakonodavnih i upravljačkih okvira relevantnih za zaštitu morskih staništa i vrsta. Unatoč navedenom, morska bioraznolikost na Mediteranu, uključujući i Jadran, ali i u drugim europskim morima, i dalje je ugrožena. Dobro upravljana morska zaštićena područja prepoznata su kao ključni alati očuvanja bioraznolikosti i zaštite ekosustava čiji se pozitivni utjecaji odražavaju i na okolne nezaštićene dijelove mora. Godina 2020. bila je ključna kad je riječ o postavljanju ciljeva pa su novom ambicioznom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine utvrđeni načini djelotvornije provedbe postojećih propisa, nove obveze, mehanizmi i ciljevi upravljanja. Planom transformativne promjene utvrđeno je stvaranje koherentne mreže zaštite u obuhvatu 30 % europskog kopna i isto toliko mora te učinkovitije upravljanje zaštićenim područjima što bi se trebalo odraziti i na sustav upravljanja u Republici Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je zaštita područja s morskim ekosustavima uspostavljena u okviru sedam nacionalnih kategorija zaštićenih područja proglašenih temeljem Zakona o zaštiti prirode te područja ekološke mreže Natura 2000 temeljenih na Direktivi o staništima i Direktivi o pticama EU-a. U kategorijama nacionalnog parka, parka prirode, posebnog rezervata, značajnog krajobraza i spomenika prirode zaštićeno je 17 područja, a ekološkom mrežom s 247 područja obuhvaćeno je 16,26 % obalnog mora te 9,81 km2 područja ZERP/IGP-a. Trenutno u RH 15 javnih ustanova te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upravljaju zaštićenim područjima i ekološkom mrežom koja zajedno obuhvaćaju oko 9 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom.
Foto: Matej Đuzel
