KRATKI PREGLED USPOSTAVE ZAŠTITE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE SJEVEROZAPADNOG DIJELA OTOKA MLJETA

ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE:

Krajem XIX. stoljeća osnivanju se prva hrvatska specijalizirana društva i profesionalna udruženja te se utemeljuju prve znanstvene i kulturne institucije za arhivsku, bibliotečnu, galerijsku, muzejsku, konzervatorsku i restauratorsku djelatnost. Ideja zaštite spomenika konkretizirala se osnivanjem Centralne komisije za zaštitu povijesnih i umjetničkih spomenika u Beču. Imenovani stručnjaci za zaštitu spomenika u Hrvatskoj bili su: Vicko Andrić za Dalmaciju, P. Kandlera za Istru te Ivan Kukuljević Sakcinski za sjevernu Hrvatsku koji je ujedno i inicijator organiziranja hrvatskih institucija i udruženja. Incijativa rezultira osnivanjem “Društva za povestnicu i starine”. Uspostava temeljnih načela zaštite spomenika preuzima se od Bečke škole povijesti umjetnosti, a u tome glavnu ulogu imaju Đuro Szabo i Ljubo Karaman, čije će djelo nastaviti Cvito Fisković, marni stručnjak uvelike zaslužan za zaštitu benediktinskog kompleksa samostana na otočiću sv. Marije u Velikom jezeru Nacionalnog parka “Mljet”.

ZAŠTITA PRIRODE:

Zaštita prirode u Hrvatskoj datira od osnivanja Hrvatskog prirodoslovnog društva 1885. Godine, uz objavu znanstvenih i popularizirajućih časopisa, koji postoje i danas. Časopisi su, uz pokret planinarstva kroz koji se provodi zaštita prirodnih vrsta i područja, na svoj način doprinjeli pozitivnim društvenim pokušajima zaštite, očuvanja i održavanja prirodnih uvjeta. Napori za zaštitu prirode u Hrvatskoj potiču se također u Austrijskoj Carevini 1910. godine te se 1914. godine “Hrvatsko prirodoslovno društvo” uključuje se u konkretnu zaštitu prirode. Botaničar i profesor prirodnih znanosti Josip Pančić, koji ukazuje na utjelovljenost i uvjetovanost prirodnog života u ljudskom postojanju, doprinosio je očuvanju planinske omorike i sveukupne šumske prirode, dok je znanstvenik Stjepan Đurašin učinio isto za ptice, koje su efikasni regulatori štetâ na prirodnim i kultiviranim površinama. Naredba o očuvanju remek djela prirode, koja su važna sa znanstvenog aspekta ili su od osobite estetske važnosti, datira iz ožujka 1910. godine kada je Hrvatska Kraljevska zemaljska vlada omogućila prve zaštite biljaka, ptica pjevica, planinskog bilja, itd. Hrvatsko prirodoslovno društvo je 1922. godine putem odbora za zaštitu prirodnih spomenika izradilo popis ugroženih objekata žive i nežive prirode iz kojeg su nastali pravni propisi o zaštiti prirode. Dvije godine poslije, povodom 50. godišnjice Hrvatskog planinarskog društva, ukazano je na potrebu donošenja zakona o zaštiti prirode i planinarskog bilja. Tako su I. Pevalek, I. Horvat, J. Poljak, M. Hirc i V. Vouk nakon šest godina rada iznijeli inicijative za proširenje zaštite na 34 biljke te kaćune i sve perunike, te prijedloge za zaštićena područja nacionalnih parkova, zaštitu geoloških i speleoloških objekata, ptica, sisavca, lovne divljači i sl. Doktorski rad na temu antropogeografskih istraživanja naselja otoka Mljeta, kojeg je 1928. godine obranio znanstvenik Branimir Gušić, poklapa se sa donošenjem Zakona o šumama i statusa zaštite brojnih lokaliteta: hrastove prašume “Prašnik” kod Stare Gradiške, šume bukve “Muški bunar” na Psunju, šume Dundo na Rabu, klanca Paklenice, Plitvičkih jezera, Štirovače, Bijelih stijena, morskih jezera na Mljetu, otoka Lokruma, arboretuma Trsteno, Pančićeve omorike te jela uz kamene litice, ponore, špilje i ponikve u Gorskom kotaru. Već 1935. rješenjem Direkcije pomorskog prometa u Splitu zaštićena je sredozemna medvjedica a ing. Premužić piše o stručnoj suradnji šumarstva, planinarstva i turističkih putovanja sa ciljem obilaženja prirodnih ljepota. Zbog nedonošenja Uredbe o održavanju navedenih prirodnih područja i prirodnih vrijednosti tek polovicom 1938. donešena je Uredba o nacionalnim parkovima “Sl. novine”, br. 128. od 10. lipnja 1938. godine. “Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti DFJ” objavljen 1945. godine u “Sl. list DFJ”, br. 54/45. Godine, a imao je prethodnicu u aktu slovenske vlade – Prezidija SNOS-a “ Ur. list LRS”, br. 2/45. od 27. siječnja 1945. Godine, pod nazivom “Odluka o zaštiti kulturnih spomenika i prirodnih znamenitosti”. Pravilnik za izvršavanje Zakona o zaštiti spomenika i prirodnih rijetkosti donešen je u 13. XI 1945. Godine, “Sl. list DFJ”, br. 88. U njemu je opisano što su pokretne i nepokretne prirodne rijetkosti o kojima odluke donosi i brine Zemaljski zavod i Vrhovni institut za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture i prirodnih rijetkosti. Na temelju Ustava FNRJ, proglašen je 1946. godine Opći zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih vrijednosti na temelju kojeg su po federativnom principu osnovani republički zakoni istovrsne tematike. Na temelju njegovih odredbi konačno su zaštićeni osnovani NP “Plitvička jezera” i “Paklenica” 1949. godine. Savjetovanje među republičkim zavodima za zaštitu prirode i znanstveno proučavanje prirodnih rijetkosti 1953. godine ukazuju Rezolucijom na nužnost sveobuhvatnije zaštite prirode u cjelini uz djelovanje kako struke tako i cijele društvene zajednice. Iskaz bolje zaštite prirode traži i posebni zakon o zaštiti prirode. Tom prigodom zaštićuje se i osniva NP “Risnjak”. Godinu dana kasnije donosi se Uredba o nacionalnim parkovima Hrvatske te se uspostavlja Republički zavod za zaštitu prirode. Trinaest godina poslije navedenog zakona iz 1946. godine, zaštita prirode se odvaja od zaštite spomenika kulture aktima odvojenih zakona. Već postojeći republički zakoni mijenjaju se a novi se donose za sve republike. Nacionalni park “Mljet” osniva se kao četvrti NP Hrvatske, nakon Plitvica, Paklenice i Risnjaka, 11. XI 1960 godine. Bio je to prvi NP osnovan po novom Zakonu o zaštiti prirode od 13. IV 1960. Slijedom razvoja društva već 1965. novi Ustav usaglašava sve republičke zakone kao djelatnost od općedruštvenog interesa. Osnivanjem Kornata kao Nacionalnog parka 1980. godine počinje novi val zaštite koji obuhvaća NP “Brioni” 1983. te NP “Krka” 1985. godine. Aktivnosti koje slijede do rata 1990. do 1999. godine služe za donošenje Prostornih planova područja posebne namjene-obilježja, dodatne zaštite cjeline teritorija NP od obuhvata mora do promjena granica, donošenja Pravilnika o unutarnjem redu u NP, ustrojavanjem neprofitne djelatnosti, te uspostavljanjem stručne službe za zaštitu prirode i spomenika prirode i kulture u NP koji ih imaju. Nacionalni park “Sjeverni Velebit” osniva se 1999. godine kao osmi NP Hrvatske.

KRONOLOGIJA NASTANKA Nacionalnog parka “Mljet” / RADOVI (iz dokumentacije Branimira Gušića u Hrvatskom državnom arhivu):

  • Darovnica benediktincima XII stoljeće.
  • 1793. ponovno naseljavanje izvan samostanskih zidina.
  • Ukidanje benediktinskog reda 1808.
  • 25. VIII 1910. – 1915. Austrija unosi mungosa na Mljet;
  • 1910. – 1915. pokrenut austrijski projekt zaštite mljetskih jezera, morskih organizama i šume “NATURSCHUTZPARK MELEDA”
  • 1920. – 1929. Branimir Gušić, posjećuje, znanstveno istražuje otok Mljet i doktorira na temu otoka Mljeta.
  • Oruđe mljetskih ribara, Lovačko – ribarski vjesnik, Zagreb 1928.
  • Starinsko ruho na otoku Mljetu, Narodna starina, sv. 21, Zagreb, 1930.
  • Mljet, Antropogeografska ispitivanja I, Etnološka biblioteka sv. 14, Zagreb, 1931.
  • Kako je Mljet pripao Dubrovačkoj Republici, Rešetarov zbornik dubrovačke prošlosti, Dubrovnik, 1931.
  • Gusle i lijerica na Mljetu, Narodna starina, sv. 27, Zagreb, 1933.
  • Geneza i elementi mljetske seoske kuće, Građevinski vjesnik, Zagreb, 1934./161. te 1935./16.
  • Na Bijeđu, Jadranski dnevnik, 24. XII, god. III str. 320, Split, 1935.
  • Mljet, biser Jadrana – Jadranska straža, god. X., Split, maj-juni 1952.
  • 1928. – 1948. Marijana Gušić okuplja i organizira stanovništvo, istražuje te prikuplja etnografsku građu otoka Mljeta 03. VIII – 30. VIII 1948. te dodatno 26. X 1948.
  • Tumač izložene građe, Zagreb 1955., str. 171.
  • Neki primjeri ženskog oglavlja u hrvatskoj narodnoj nošnji, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Zagreb 1975, 389—426 str.

1948.

  • 27. II 1948. ODLUKA o proglašenju zaštićenom prirodnom rijetkošću jezera sa okolicom na otoku Mljetu – Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH
  • Cvito Fisković, Popravak Benediktinske crkve na otoku Mljetu, Ljetopis JAZU, knjiga 55 (1946.-1948.), 1949., str. 19-29.

1949.

  • 07. III 1949. Dopis – odgovor Branimiru Gušiću iz Ministarstva za nauku i kulturu FNRJ o talasobiološkoj stanici na Mljetu
  • Cvito Fisković, Popravak Benediktinske crkve na otoku Mljetu, Ljetopis JAZU, knjiga 55 (1946.-1948.), 1949., str. 19-29.

1950.

  • 21. VI 1950. Znanstveno proučavanje šuma na Mljetu – Dopis JAZU – Ministarstvu šuma NRH
  • 10. X 1950. Dopis – požurnica za odgovor u svezi šuma, Vale Vouk

1953.

  • 17. – 20. X 1953. Zapisnik u svezi mjera gospodarenja u slivu jezera na Mljetu

1954.

  • I. Gušić, Ribarstvo otoka Mljeta, Morsko ribarstvo, VI., br. 7-8., 1954., str. 96.

1957.

  • 16. VI 1957. Zaključci sastanka u Lugarnici, Pristanište mjesta Goveđari – određivanje granica zaštićenog područja
  • 15. XI 1957. Sjednica Komisije za krš JAZU u Zagrebu – Inicijativa Branimira Gušića za zaštitu područja jezera otoka Mljeta
  • 21. XI 1957. Dopis Branimira Gušića JAZU u svezi sastanka i zaključaka o potrebi zaštite prirode otoka Mljeta
  • 19. XII 1957. Predavanje u JAZU, Branimir Gušić, Nacionalni park Mljet

1958.

  • 03. I 1958. Dva Dopisa Direktora, Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju Općini Mljet i Narodnom odboru Kotara Dubrovnik u svezi adaptacije benediktinskog samostana od Cvita Fiskovića
  • 06. I 1958. Dopis JAZU, glavni tajnik Grga Novak za Branimira Gušića a po Dopisu Cvita Fiskovića
  • 17. I 1958. Dopis JAZU, predsjednik Andrija Štampar za Branimira Gušića, imenovanje dva člana komisije za NP “Mljet”: Milan Anić i Rikard Marasović
  • 25. I 1958. Dopis JAZU, predsjednik Andrija Štampar za Branimira Gušića, prihvaćanje članstva Rikarda Marasovića
  • 17. II 1958. Poziv Konzervatorskog zavoda RH JAZU za delegiranje svojih stručnjaka u svezi NP “Mljet”
  • 18. II 1958. Dopis JAZU, predsjednik Andrija Štampar za Branimira Gušića, Prednacrt i obrazloženje Zakona o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom.
  • 20. II 1958. Dopis JAZU, predsjednik Andrija Štampar za Branimira Gušića, sastanak u Konzervatorskom zavodu u svezi NP “Mljet” 24. II 1958.
  • 14. III 1958. Dopis Konzervatorskog zavoda NRH, Rikard Marasović za JAZU Zagreb- poziv na Savjetovanje u Dubrovniku
  • 15. III 1958. Dopis JAZU, predsjednik Andrija Štampar zaArboretum Trsteno, zadaci JAZU za NP “Mljet”
  • 20. III 1958. Dopis JAZU, predsjednik Andrija Štampar za Branimira Gušića, sastanak 27. III u JAZU, te historijskom arhivu JAZU u Dubrovniku 07. IV sa konzervatorima
  • 07. IV 1958. historijskom arhivu JAZU u Dubrovniku (podloge za Studiju)
  • Cvito Fisković “Samostan i crkva sred jezera na Mljetu” (Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, Zagreb, sv. VI. 1958. br. 1 , 1-14.
  • 27. III 1958. Predavanje u JAZU, Cvito Fisković, Spomenici otoka Mljeta, izdanje JAZU
  • 15. IV 1958. Akcioni program turističkog uređenja Mljeta- materijal
  • 16. IV 1958. Turistički savez dubrovačkog kotara, dostava Akcionog programa turističkog uređenja Mljeta za JAZU, Branimir Gušić
  • 21. IV 1958. Dopis Arboretum Trsteno za JAZU, odluke i sredstva za šumarsku stanicu
  • 12. VII 1958. Dopis NO Kotara Dubrovnik za Konzervatorski zavod NRH, Dopune Zapisniku-Zaključcima
  • 29. VII 1958. Dopis Konzervatorskog zavoda NRH, Ratko Kevo za NO Kotara Dubrovnik za Savjetovanje o Mljetu
  • 05. VIII 1958. Dopis JAZU, potpredsjednik Marko Kostrenčić za Branimira Gušića, poslovi proglašenja NP “Mljet”
  • 18. X 1958. Konzervatorski zavod NRH, Nacrt prethodne studije u izradi Generalnog uređajnog plana za zaštićeno područje mljetskih jezera, Ratko Kevo i Dragutin Alfier
  • 01. XI 1958. Dopis JAZU, glavni tajnik Grga Novak za Branimira Gušića, Primjedbe na Nacrt studije
  • 10. XII 1958. Studija o izradi generalne uređajne osnove za zaštićeno područje mljetskih jezera

1959.

  • 11. II 1959. Dopis JAZU, Namjena samostana, predsjednik Grga Novak za Konzervatorski zavod za Dalmaciju te za Branimira Gušića
  • 28. III 1959. Izvještaj za “Studiju o izradi generalne uređajne osnove za zaštićeno podučje Mljetskih jezera”
  • 30. III 1959. Konzervatorski zavod NRH za Izvršno vijeće Sabora, Prijedlog za proglašenje zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom
  • 31. III 1959. Konzervatorski zavod NRH, dostava Studije JAZU Branimir Gušić
  • 16. VI 1959. Dopis Zapisnik i Zaključci V međurepubličkog savjetovanja u Zagrebu, Konzervatorski zavod NRH za Branimira Gušića
  • 02. XII 1959. Dopis JAZU, predsjednik Grga Novak za Branimira Gušića, sastanak u svezi šuma u NP “Mljet”

1960.

  • 23. V 1959. Zaključci savjetovanja na Mljetu
  • 28. V 1959. Izvještaj o savjetovanju na Mljetu 23.-24. V , Branimir Gušić za JAZU
  • 25. VI 1960. Zapisnik sa Savjeta NP “Mljet” – prva sjednica I prvi zaključci
  • 28. VI 1960. Izvještaj (Savjet NP) tj. 2. Konferencija u Dubrovniku za JAZU Branimir Gušić- Izvještaj privremenog predsjednika NP “Mljet”
  • 16. V 1960. Dopis JAZU, glavni tajnik Mirko Marković za Branimira Gušića
  • 11. XI 1960 – Sabor NRH donosi Zakon o osnivanju NP “Mljet”

1961.

  • 30. V 1961. Rješenje o osnivanju uprave nacionalnog parka “Mljet”, Općina Mljet Babino Polje
  • 1. VI 1961. Početak rada NP “Mljet”
  • Zaštita prirode u Hrvatskoj, ur. Ratko Kevo, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1961.

1962.

  • Ratko Kevo: Mljet, zeleni otok, Split 1962.
  • 03. X 1962. Rješenje IV Sabora NRH, određene su granice NP “Mljet”

1963.

  • Uređajna osnova Nacionalnog parka “Mljet”, Zavod za urbanizam

1966.

  • Branimir Gušić: Nacionalni park Mljet, Priroda, god. 53, Zagreb, 1966.

1972.

  • Branimir Gušić: Uz desetu obljetnicu Nacionalnog parka Mljet, Hortikultura br. 1, Zagreb 1972.

1975.

  • Dragutin Alfier: Zaštita prirode u razvijanju turizma – Mljet (doktorska disertacija)

1980.

  • Otok Mljet, naš novi nacionalni park, Uprava NP “Mljet”, Goveđari

1985.

  • NP Mljet: Prostorni plan područja posebne nemjene, 1985. – 2001. Usvojen 1986. Objavljen 1987.

1989.

  • Otok Mljet, Ekološke i zdravstvene prilike, JAZU, Zagreb, 1989.

1995.

  • Mljet, Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta (Priopćenja sa Simpozija)

1997.

  • 24. I 1997. – Sabor RH donosi Zakon o proširenju NP “Mljet” na more i podmorje

2001.

  • Prostorni plan Područja posebne namjene, NP “Mljet”, Sabor RH – (NN 23/01.)

Tako je polustoljetni rad akademika Branimira Gušića (1901.-1975.), Cvita Fiskovića (1908.-1996.), Marijane Gušić (1901.-1987.), Dragutina Alfiera i Ratka Keva uz ostale brojne stručne suradnike, rezultirao državnom, organiziranom institucionaliziranom zaštitom područja sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta kao prvog hrvatskog morskog otočnog Nacionalnog parka.