Životinjski svijet


Bogat i zanimljiv životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet još nije u potpunosti istražen. Jedna od osobitosti otoka su tipična krška podzemna staništa: polušpilje, špilje i jame, sa endemskom faunom beskralješnjaka od kojih su neki svoje znanstveno ime dobili upravo po Mljetu, gdje su prvi put pronađeni. To su primjerice: Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus i Meledella werneri.

Dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Od guštera česti su oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala), obična gušterica (Lacerta melisellensis) i kućni macaklin (Hemidactilus turcicus). Zmije su na otoku prorijeđene kao posljedica unošenja indijskog mungosa (Herpestes auropunctatus) 1909. godine.

Oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala) ima olovnoplavu gornju stranu tijela, u raznim nijansama, prošaranu mrežom crnih pruga. Donja strana je jednobojno plavo-siva, u području grla je sasvim plava. Naraste do 20 cm. Naseljava gola i kamenita mjesta, gdje se skriva po pukotinama i pod kamenjem. Vrlo se često nalazi po kamenitim zidovima i ogradama, zidovima i krovovima kuća u naseljenim mjestima po kojima se izuzetno vješto i okretno kreće.

Obična gušterica (Lacerta melisellensis) je najčešće veličine do 6,5 cm, ali mogu biti i dosta manji. Obojenost im je vrlo varijabilna. Temeljna boja je smeđa ili zelenkasta s uzorkom uzdužnih tamnijih i svijetlijih pruga, ponekad i donekle mrežastim uzorkom. Kod nekih populacija i/ili jedinki šare u potpunosti izostaju (uniformna obojenost ili forma modesta). Takve jedinke su obojene jednolično smeđe - zeleno. Trbušna strana je bijela, žuta ili narančasta, obično bez dodatnih oznaka ili mrlja. Kod nekih populacija odnosno jedinki prisutne su plave točke na rubovima vanjskog reda trbušnih pločica.

Kućni macaklin (Hemidactilus turcicus) je isključivo noćna životinja. Tijelo je tanko, veličine od 8 do 10 cm, s donje strane je bijele boje, a s gornje strane je koža ružičasta sa smeđim mrljama i velikim brojem bradavica. Ima velike oči s okomitom zjenicom, ali nema očne kapke nego su mu oči prekrivene prozirnom kožicom (spectaculum) čiju površinu čisti lizanjem. Za macakline je karakteristično glasanje, a glasanje kućnog macaklina zvuči poput glasnog kreketanja.

Ptičji svijet Np-a Mljet bogat je i raznovrstan, osobito u doba seobe. U borovim šumama i makiji su brojne male pjevice, kao što je zeba (Fringilidae), crvendać (Erithacus rubecula) i kos (Turdus merula), a u proljetnim i ljetnim mjesecima se čuje pjev slavuja (Luscinia megarhynchos). Od grabljivica, može se vidjeti vjetruša (Falco tinnunculus), kobac (Accipiter nisus) i škanjac osaš (Pernis apivorus). Od sova, česte vrste su ćuk (Otus scops), šumska sova (Strix aluco) i ušara (Bubo bubo). Također ima jarebica i ptica selica: guske, patke, prepelice.

Od sisavaca tu žive: miš (Apodemus mystacinus), jež (Erinaceus europeus), više vrsta šišmiša (Chiroptera), obični puh (Glis glis), kuna bjelica (Martes foina), mungos (Herpestes javanicus auropunctatus) unesen od strane Austrije 1910., te obični zec (Lepus europaeus) i jelen lopatar (Dama dama) koji su uneseni na otok poslije Drugoga svjetskog rata kao i muflon (Ovis (orientalis) musimori) i divlja svinja (Sus scrofa).

TOP